Penjačevi zapisi, Stipe BožićID EK000802645

Penjačevi zapisi , nova, šesta knjiga Stipe Božića zasigurno je njegov najveći spisateljski izazov dosad jer je, uz opise penjačkih avantura i bilježenje putositnica, ona i korak u nešto novo.

To je knjiga kakvu kod nas još nitko nije napisao jer je Božić u njoj, ispisujući svoj odnos prema planinama od djetinjstva do danas i prateći sve stepenice na tom putu, ispisao zapravo autobiografiju koja jest ponešto fragmentarna, ali ipak daje uvid u cjelinu njegova života.

Odrastanje u Zavojanima ispod planine Sv.

Mihovil, selidba u Split, prvi planinarski izleti, prvi alpinistički usponi i strast i energija kojom su oni zagospodarili njegovim životom, služenje vojnog roka, rad u splitskom građevinskom poduzeću, navigavanje na brodu, rad u Sudanu, zapošljavanje na Hrvatskoj televiziji, predano služenje u Gorskoj službi spašavanja, prvi brak, drugi brak, odnosi s djecom, svi najveći uspjesi, ali i sve tragedije koje su mu se dogodile – sve je to opisano u ovoj knjizi.

Neki od tih događaja prikazani su opširno i detaljno, dok su drugi dani samo kao dojmljivi krokiji, ali u Penjačevim zapisima Stipe Božić ispričao je cijeli svoj život.

I iznio svoju životnu filozofiju i uvjerenja koja su ga kroz taj izniman život vodila.

Učinio je to spisateljski vješto, podarivši nam autentičan i uzbudljiv komad teksta o jednom autentičnom i uzbudljivom životu te potvrđujući još jednom da je obdaren mnogim talentima.

Jedan od njih sigurno je i onaj spisateljski.

Drago Glamuzina Kada smo 2022.

Stipe i ja u Slovenskom planinarskom muzeju snimali zadnje kadrove filma o pedeset godina zajedničkih penjanja i o tome pripremali izložbu, opet su živnula sjećanja na naša druženja u Himalajama.

Ova knjiga dodatno je rasvijetlila snove, uzroke i čežnje koje su ga iz rodnih Zavojana dovele na najviše vrhove nešeg planeta.

Vrijedno i inspirativno štivo.

Viki Grošelj Stipe Božić rodio se u selu Zavojane kod Vrgorca, 26.

prosinca 1950.

On je najuspješniji hrvatski alpinist.

Popeo se na tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m); K 2 (8611 m); Kangchenjunga (8586 m).

Ispenjao je u alpskom stilu južnu stijenu Manaslua (8163 m), sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna u Alpama i granitni monolit El Capitan u Kaliforniji.

Stipe Božić također se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija) 1979.

i 1989.; Akonkagva (J.

Amerika) 1996.; Denali (Sj.

Amerika) 1996.; Kilimandžaro (Afrika) 1996.; Mount Vinson (Antarktika) 1997.; Mont Blanc (Europa) 1974.; Mount Kosciuszko (Australija) 1996.; Elbrus (Europa) 2000.

S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je iz Sibira stigao i na Sjeverni pol.

Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo fotografija koje je izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama.

Njegove fotografije bile su dio izložbe „Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Snimio je 120 dokumentarnih filmova i nagrađivan je na filmskim festivalima u Trentu, Popradu, Grazu, Kathmanduu i Moskvi.

Napisao je šest knjiga: Put na vrh svijeta (1990); Sedam vrhova (2003); Svete planine svijeta (2005); K2 – Trijumf i tragedija (2014); San o Everestu (2019) i Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta (2023).

Penjačevi zapisi , nova, šesta knjiga Stipe Božića zasigurno je njegov najveći spisateljski izazov dosad jer je, uz opise penjačkih avantura i bilježenje putositnica, ona i korak u nešto novo.

To je knjiga kakvu kod nas još nitko nije napisao jer je Božić u njoj, ispisujući svoj odnos prema planinama od djetinjstva do danas i prateći sve stepenice na tom putu, ispisao zapravo autobiografiju koja jest ponešto fragmentarna, ali ipak daje uvid u cjelinu njegova života.

Odrastanje u Zavojanima ispod planine Sv.

Mihovil, selidba u Split, prvi planinarski izleti, prvi alpinistički usponi i strast i energija kojom su oni zagospodarili njegovim životom, služenje vojnog roka, rad u splitskom građevinskom poduzeću, navigavanje na brodu, rad u Sudanu, zapošljavanje na Hrvatskoj televiziji, predano služenje u Gorskoj službi spašavanja, prvi brak, drugi brak, odnosi s djecom, svi najveći uspjesi, ali i sve tragedije koje su mu se dogodile – sve je to opisano u ovoj knjizi.

Neki od tih događaja prikazani su opširno i detaljno, dok su drugi dani samo kao dojmljivi krokiji, ali u Penjačevim zapisima Stipe Božić ispričao je cijeli svoj život.

I iznio svoju životnu filozofiju i uvjerenja koja su ga kroz taj izniman život vodila.

Učinio je to spisateljski vješto, podarivši nam autentičan i uzbudljiv komad teksta o jednom autentičnom i uzbudljivom životu te potvrđujući još jednom da je obdaren mnogim talentima.

Jedan od njih sigurno je i onaj spisateljski.

Drago Glamuzina Kada smo 2022.

Stipe i ja u Slovenskom planinarskom muzeju snimali zadnje kadrove filma o pedeset godina zajedničkih penjanja i o tome pripremali izložbu, opet su živnula sjećanja na naša druženja u Himalajama.

Ova knjiga dodatno je rasvijetlila snove, uzroke i čežnje koje su ga iz rodnih Zavojana dovele na najviše vrhove nešeg planeta.

Vrijedno i inspirativno štivo.

Viki Grošelj Stipe Božić rodio se u selu Zavojane kod Vrgorca, 26.

prosinca 1950.

On je najuspješniji hrvatski alpinist.

Popeo se na tri najviša vrha svijeta: Mount Everest (8848 m); K 2 (8611 m); Kangchenjunga (8586 m).

Ispenjao je u alpskom stilu južnu stijenu Manaslua (8163 m), sjeverne stijene Eigera, Grandes Jorassesa i Matterhorna u Alpama i granitni monolit El Capitan u Kaliforniji.

Stipe Božić također se popeo na najviše vrhove svih sedam kontinenata: Mount Everest (Azija) 1979.

i 1989.; Akonkagva (J.

Amerika) 1996.; Denali (Sj.

Amerika) 1996.; Kilimandžaro (Afrika) 1996.; Mount Vinson (Antarktika) 1997.; Mont Blanc (Europa) 1974.; Mount Kosciuszko (Australija) 1996.; Elbrus (Europa) 2000.

S jednom međunarodnom ekspedicijom na skijama je iz Sibira stigao i na Sjeverni pol.

Na svojim putovanjima snimio je mnoštvo fotografija koje je izlagao na zajedničkim i samostalnim izložbama.

Njegove fotografije bile su dio izložbe „Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Snimio je 120 dokumentarnih filmova i nagrađivan je na filmskim festivalima u Trentu, Popradu, Grazu, Kathmanduu i Moskvi.

Napisao je šest knjiga: Put na vrh svijeta (1990); Sedam vrhova (2003); Svete planine svijeta (2005); K2 – Trijumf i tragedija (2014); San o Everestu (2019) i Penjačevi zapisi – put do najviših vrhova svijeta (2023).